Zakon ZZO KSB/SBK

Zakon ZZO SBK/KSB

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

 

 I - OSNOVNE ODREDBE 

 

Član 1.

 

Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja građana, čini jedinstveni sistem u okviru koga građani ulaganjem sredstava, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, obavezno u okviru Srednjebosanskog kantona (u daljem tekstu Kantona) osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i druge oblike osiguranja na način koji je utvrđen ovim zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona.

U okviru Kantona, sredstva za zdravstveno osiguranje mogu se ulagati i na dobrovoljnoj osnovi.

 

Član 2.

 

Pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona, građani Kantona imaju pravo na zdravstveno osiguranje, koje obuhvaća:

 

1.obavezno zdravstveno osiguranje; 

2.prošireno zdravstveno osiguranje, i  

3.dobrovoljno zdravstveno osiguranje. 

 

Član 3.

 

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po ovom zakonu imaju lica u radnom odnosu i druga lica koja obavljaju određene djelatnosti ili imaju određeno svojstvo, a obuhvaćena su ovim zaonom.

Obavezno zdravstveno osiguranje, odnosi se na sva lica iz stava 1. ovog člana (u daljem tekstu: osiguranici). 

 

 

Član 4.

 

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje imaju i članovi porodice osiguranika, kada je to ovim zakonom određeno.

 

Član 5.

 

Obaveznim zdravstvenim osiguranjem obezbjeđuju se osiguranicima i članovima porodice osiguranika (u daljem tekstu: osigurana lica) pravo na korišćenje zdravstvene zaštite i pravo na novčane naknade i pomoći po ovom zakonu. 

Obim prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja određen je odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. 

 

 

Član 6.

 

Obavezno zdravstveno osiguranje zasniva se na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika u okviru Kantona.

Obavezno zdravstveno osiguranje može se zasnivati na načelima uzajamnosti i solidarnosti u okviru dva ili više kantona (zajednica kantona), odnosno Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu Federacija), u slučajevima i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

 

Član 7.

 

Prava koja osiguranim licima pripadaju po ovom zakonu ne mogu se ugovorom mijenjati, ni prenostiti na druga lica, niti se mogu naslijeđivati.

 Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog člana novčana primanja iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koja su dospjela za isplatu, a ostala su neisplaćena uslijed smrti osiguranog lica, mogu se naslijeđivati. 

 

Član 8.

 

Radi osiguranja prava iz zdravstvene zaštite, odnosno obima prava koja nisu obuhvaćena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, kantonalni zakonodavni organ može uvesti prošireno zdravstveno osiguranje. 

 

 

Član 9.

 

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo korišćenje u skladu sa načinom utvrđenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

 

 

Član 10.

 

Pri korišćenju određenih vidova zdravstvene zaštite, osigurana lica učestvuju u snošenju troškova, kad je to zakonom predviđeno. 

 

 

Član 11.

 

U pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, sva osigurana lica imaju ravnopravan položaj 

 

 

Član 12.

 

Vidove zdravstvene zaštite i prava koja se ne osiguravaju obaveznim i proširenim zdravstvenim osiguranjem građani mogu osigurati dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem. 

 

Član 13.

 

Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se doprinosima od kojih se obrazuju fondovi zdravstvenog osiguranja u kantonalnom Zavodu za zdravstveno osiguranje, saglasno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona. 

Sredstva za ostvarivanje prava iz proširenog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se dodatnim doprinosima u skladu sa propisima Kantona.

Sredstva iz stavova 1. i 2. ovog člana mogu se osiguravati i iz drugih izvora utvrđenih zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona (porezi, donacije, premije, takse, sredstva budžeta Kantona i Federacije).

Sredstva za dobrovoljno zdravstveno osiguranje obezbjeđuju građani lično ili putem preduzeća, ustanova i na drugi način na koji sami odluče da udružuju sredstva za ovo osiguranje. 

 

Član 14.

 

Za određene rizike u provođenju zdravstvenog osiguranja, u okviru Federacije se ustanovljava obavezno zdravstveno osiguranje i reosiguranje. 

 

Član 15.

 

Radi ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osniva se Zavod za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona (u daljem tekstu: Kantonalni zavod osiguranja). 

 

Član 16.

 

Radi ostvarivanja prava i osiguravanja sredstava za dobrovoljno zdravstveno osiguranje građana, može se osnovati jedan ili više zavoda za dobrovoljno zdravstveno osiguranje ili za druge oblike organiziranja u skladu sa zakonom. 

 

Član 18.

 

Kantanalni zavod za osiguranje obavezan je, u okviru jedinstvenog informacionog sistema, organizirati praćenje ostvarivanja i korišćenja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, praćenje uplata i potrošnje, po obveznicima doprinosa, kao i drugih sredstava i lično za svakog osiguranika. 

Odredba stava 1. ovog člana shodno se primjenuje i na zavode za dobrovoljno zdravstveno osiguranje. 

 

II - OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 

 

1. Osigurana lica 

 

a) Osiguranici

 

Član 18.

 

Prema ovom zakonu osiguranici su:

1. lica koja su u radnom odnosu u preduzećima, ustanovama, zadrugama i drugim oblicima organiziranja, kod radnika koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom, sredstvima u svojini građana, kod radnika koji ličnim radom, samostalno u vidu zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost (u daljem tekstu: pravna i fizička lica), na području Kantona, 

2. lica u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica sa sjedištem na području Kantona, upućena na rad ili stručno usavršavanje u inozemstvu, te lica na radu u domaćinstvima osiguranika koji se nalaze na radu u inozemstvu, ako su državljani Federacije, 

3. lica koja su izabrana ili imenovana na stalne dužnosti u određenim organima državne ili sudske uprave u Kantonu, ako za taj rad primaju plaću, 

4. državljani Federacije, zaposleni u stranim ili međunarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim predstavništvima sa sjedištem na području Federacije, 

5. lica s prebivalištem na teritoriji Federacije zaposlena u inozemstvu kod inozemnog poslodavca koja nemaju zdravstveno osiguranje inozemne ustanove, odnosno tijela u čijoj je nadležnosti provođenje zdravstvenog osiguranja (u daljem tekstu: inozemni nosilac zdravstvenog osiguranja). 

6. lica koja se nakon završenog obrazovanja nalaze na obaveznom praktičnom radu, ako rade puno radno vrijeme, 

7. lica koja na području Kantona obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost ličnim radom, 

8. lica koja su vlasnici privatnih preduzeća sa sjedištem na području Kantona, ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu, 

9. zemljoradnici koji se na području Kantona bave zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, zemljoradnici koji su svoje poljoprivredno zemljište dali u zakup i lica koja su uzela poljoprivredno zemljište u zakup, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, 

10. korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji, 

11. korisnici penzija i invalidnina s prebivalištem na području Kantona koji to pravo ostvaruju isključivo od inozemnog nosioca penzijskog i invalidskog osiguranja, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, 

12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapošljavanje:

- ako su se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade plaća na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima donesenim na osnovu ovog zakona, 

- ako su se prijavila u roku od 30 dana nakon služenja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za rad zbog koje su otpuštena s te vojne službe, 

- ako su se prijavila u roku od 30 dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana, 

- ako su na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za zapošljavanje, 

- ako su se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana, 

- ako su se prijavila u roku od 90 dana nakon završetka školske godine u kojoj su završila redovna školovanja, odnosno od dana položenog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu zaštitu, 

- ako su se prijavila u roku od 90 dana nakon služenja vojnog roka odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštena s te vojne službe, ako su na služenju vojnog roka stupila u roku od 60 dana od dana završenog školovanja u odgovarajućoj ustanovi, 

13. djeca koja su navršila 15 godina života, a nisu završila osnovno školovanje ili se po završetku osnovnog školovanja nisu zaposlila, ako se u roku od 30 dana od dana navršenih 15 godina života, odnosno od dana završetka školske godine prijave Zavodu za zapošljavanje, 

14. lica koja su prema propisima o školovanju izgubila status učenika, odnosno redovnog studenta ili su prekinula redovno školovanje, zadržavaju pravo na zdravstvenu zaštitu u trajanju od jedne godine od dana prekida školovanja ako su se prijavila Zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prekida školovanja i ako pravo na zdravstvenu zaštitu ne mogu ostvariti po drugom osnovu, 

15. lica s prebivalištem na području Kantona kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata, odnosno status korisnika porodočne invalidnine saglasno pozitivnim propisima, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu, 

16. pripadnici Vojske Federacije uključujući i lica na redovnom odsluženju vojnog roka i pripadnici Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (u daljem tekstu: Federalna vojska i pripadnici FMUP-a),

17. pripadnici kantonalne policije, 

18. lica koja su prekinula rad zbog toga što ih je pravno lice uputilo na stručno obrazovanje ili postdiplomski studij,

19. lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo kao svoje stipendiste na praktičan rad ili u drugo pravno lice radi stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, 

20. lica upućena u inozemstvo u sklopu međunarodne prosvjetne, tehničke i kulturne saradnje, 

21. vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu. 

 

b) Članovi porodice osiguranika 

 

Član 19.

 

Prema ovom zakonu članovima porodice osiguranika smatraju se:

 1. supružnik (bračni i vanbračni saglasno propisima o braku i porodici), 

2. djeca (rođena u braku, van braka, usvojena ili pastorčad) i druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik izdržava, 

3. roditelj (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik izdržava, 

4. unuci, braća, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan život i rad i ako nemaju sredstava za izdržavanje, pa ih osiguranik izdržava. 

Članovi porodice osiguranika iz stava 1. ovog člana stiču prava na obavezno zdravstveno osiguranje po osnovu ovog zakona, pod uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog odnosa ili obavljanja privredne ili neprivredne djelatnosti ličnim radom odnosno obavljanjem poljoprivredne djelatnosti. 

 

 

Član 20.

 

Supružnik je zdravstveno osiguran kao: 

1. supružnik umrlog osiguranika, koji nakon smrti supružnika nije stakao pravo na porodičnu penziju jer nije navršio određene godine života, ako je u vrijeme smrti supružnika bio stariji od 40 godina (žena) odnosno 55 godina (muškarac). Supružnik mlađi od 40, odnosno 55 godina, ukoliko propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju nije drugačije regulirano, produžava korišćenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dok je prijavljen zavodu za zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon smrti supružnika, 

2. razvedeni supružnik koji je sudskom odlukom stekao pravo na izdržavanje, ako je u vrijeme razvoda bio stariji od 45 godina (žena) odnosno 60 godina (muškarac). Supružnik koji je u vrijeme razvoda bio mlađi od 45 godina, odnosno 60 godina prodružava korišćenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako je potpuno i trajno nesposoban za rad saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, 

3. razvedeni supružnik mlađi od 45 godina (žena) odnosno 60 godina (muškarac), kojem su sudskom odlukom povjerena djeca na čuvanje i odgajanje, dok je prijavljen zavodu za zapošljavanje, ako se istom prijavi u roku od 90 dana nakon razvoda braka i dok djeca imaju pravo na izdržavanje. 

 

Član 21.

 

Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navršene 15 godine, a ako su na srednjem odnosno visokom školovanju, do kraja redovnog školovanja, a najduže do navršene 26. godine života. 

Djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili povrede prekinula redovno školovanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranja i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede. 

Djeca osiguranika iz stava 2. ovog člana kao i djeci osiguranika koja su zbog služenja vojnog roka prekinula redovno školovanje, produžava se korišćenje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovnog školovanja za onoliko vremena koliko je trajao prekid redovnog školovanja. 

Djeca osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad saglasno posebnim propisima prije navršene 15 godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovnog školovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja te nesposobnosti. 

Pravo na zdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, saglasno posebnim propisima, poslije isteka razdoblja iz stava 4. ovog člana ako ih osiguranik izdržava. 

Djeca koju je osiguranik uzeo na izdržavanje imaju pravo na zdravstveno osiguranje, ako su bez roditelja. Djeca koja imaju jednog ili oba roditelja ako ih je osiguranik uzeo na izdržavanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako su roditelji te djece zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom izdržavanju. 

 

 

Član 22.

 

Građani Kantona, zaposleni u inozemstvu kod inozemnog posodavca čiji članovi porodice (supružnik i djeca) nisu zdravstveno osigurani kod inostranog nosioca zdravstvenog osiguranja, a prije odlaska u inozemstvo su bili zdravstveno osigurani, obavezni su zdravstveno osigurati svoje članove porodice.

c) Druga lica osigurana u određenim okolnostima 

 

Član 23.

 

Pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu koji pripada osiguranicima imaju: 

1. lica koja učestvuju u organiziranim javnim radovima na području Kantona, 

2. lica koja ispunjavaju obavezu učestvovanja u civilnoj zaštiti ili obavezu učestvovanja u službi osmatranja i obavještavanja, 

3. lica koja kao članovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija vrše dužnosti po propisima o zaštiti od požara. 

 

 

Član 24.

 

Učenici srednjih škola i redovni studenti viših i visokih škola te fakulteta koji su državljani Federacije Bosne i Hercegovine i imaju prebivalište na području Kantona, a nisu zdravstveno osigurani kao članovi porodice osiguranika, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom obimu kao i članovi porodice osiguranika. 

Članovi porodice učenika i redovnih studenata iz stava 1. ovog člana (supružnik i djeca) imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice, ako im zdravstvena zaštita ne pripada po drugom osnovu. 

Pravo na zdravstvenu zaštitu iz st. 1. i 2. ovog člana pripada licima dok imaju svojstvo učenika, odnosno redovnog studenta. 

 

Član 25.

 

Lica s prebivalištem na području Kantona koja su nesposobna za samostalan život i rad i nemaju sredstva za izdržavanje saglasno propisima o socijalnoj pomoći, obavezno su osigurana na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika, ako im se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugom osnovu. 

 

 

Član 26.

 

Lica sa prebivalištem na području Kantona koja imaju sredstva za izdržavanje, obavezna su se osigurati na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika, ako im se zdravstvena zaštita ne osigurava po drugom osnovu.

Lica iz stava 1. ovog člana ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu pod uvjetima da je uplaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, od dana prestanka svojstva osiguranika, odnosno najmanje 6 mjeseci unazad. 

 

Član 27.

 

Pravo na zdravstvenu zaštitu zbog povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti imaju: 

1. učenici i studenti koji učestvuju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na stručnim putovanjima, 

2. lica koja su nakon završenog školovanja na praktičnom radu bez obzira da li primaju naknadu, 

3. djeca i omladina sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obaveznom praktičnom radu kod pravnog lica za osposobljavanje, 

4. lica koja pomažu policijskim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti, 

5. lica koja učestvuju u organiziranim akcijama spašavanja ili zaštiti i spašavanju u slučaju prirodnih i drugih nepogoda, 

6. lica koja na poziv državnih i drugih ovlašćenih organa obavljaju dužnosti, 

7. sportisti, treneri ili organizatori u sklopu organizirane sportske djelatnosti, odnosno lica koja učestvuju u sportskim akcijama, 

8. lica koja kao članovi gorske službe spašavaju ili ronioci obavljaju zadatke spašavanja života ili otklanjanja, odnosno sprečavanja opasnosti koje neposredno ugrožavaju život ili imovinu građana, 

9. lica koja kao članovi terenskih sastava učestvuju u spašavanju i zdravstvenoj zaštiti u prirodnim i drugim nesrećama (poplave, potresi, nesreće u rudnicima i sl.). 

Pod povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, u smislu ovog zakona, smatra se povreda odnosno oboljenje saglasno propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. 

Pravna i fizička lica obavezna su da za svaki slučaj povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti radnika dostave prijavu Kantonalnom zavodu za osiguranje, u roku od tri dana od dana povrede odnosno utvrđivanja oboljenja od profesionalne bolesti. 

 

 

Član 28.

 

Korisnicima novčane naknade za tjelesno oštećenje prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, ako nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu po drugom osnovu, pripada zdravstvena zaštita samo kad je u vezi s povredom ili bolešću koja je prouzrokovala tjelesno oštećenje po kojem im pripada pravo na novčanu naknadu za to oštećenje. 

 

 

Član 29.

 

Stranim državljanima i licima bez državljanstva osigurava se zdravstvena zaštita pod istim uvjetima kao i državljanima Federacije Bosne i Hercegovine, ako međunarodnim sporazumom nije drugačije određeno. 2. Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 

 

 

Član 30.

 

Obaveznim zdravstvenim osiguranjem, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom, osigurava se: 

1. Osiguranicima: 

a) zdravstvena zaštita,

 b) naknada plaća,

 c) naknada putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite;

 

2. Članovima porodice osiguranika: 

a) zdravstvena zaštita, 

b) naknada putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite. 

 

3. Zdravstvena zaštita 

 

Član 31.

 

Zdravstvena zaštita koja se ovim zakonom osigurava, obuhvaća: 

- hitnu medicinsku pomoć, 

- liječenje zaraznih bolesti, 

- liječenje akutnih, hroničnih bolesti u slučajevima i stanjima kada ugrožavaju život, 

- zdravstvenu zaštitu djece do navršene 15 godine života, 

- zdravstvenu zaštitu redovnih učenika i studenata, 

- otkrivanje i liječenje endemske nefropatije, 

- liječenje malignih oboljenja i inzulo ovisnog dijabetisa, 

- zdravstvenu zaštitu u trudnoći i materinstvu, 

- zdravstvenu zaštitu duševnih bolesti koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj život i život drugih lica, ili oštete materijalna dobra,

- zdravstvenu zaštitu oboljelih od progresivnih neuromišićnih oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize i multipleks skleroze,

- provođenje obavezne imunizacije provi dječijih zaraznih oboljenja, 

- liječenje povreda na radu i profesionalnih oboljenja, 

- zdravstvenu zaštitu građana iznad 65 godina života, pod uvjetom da po članu domaćinstva nemaju prihode veće od prosječne plaće na području Federacije, ostvarene u prethodnom mjesecu, -

- liječenje narkomanije, 

- službu prikupljanja krvi. 

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije), na prijedlog Vlade Federacije za svaku godinu odrediti "paket zdravstvenih prava" po osnovu stava 1. alineja 3. ovog člana,. 

 

 

Član 32.

 

Osigurana lica, pored prava iz člana 31. ovog zakona imaju pravo, u skladu a utvrđenom medicinskom indukcijom, na korištenje ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjestke, kao i pravo na korišćenje lijekova čije je stavljanje u promet odobrio ministar zdravstva, a nalaze se na listi lijekova koji se osiguranicima mogu propisati na teret sredstava Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

Obim prava iz stava 1. ovog člana utvrdit će svojim propisima Ministarstvo zdravstva Srednjebosanskog kantona.

 

 

Član 33.

 

Zdravstvena zaštita koja se ovim zakonom osigurava, provodi se kao: 

- primarna, 

- specijalističko-konsultativna i 

- bolnička. 

 

Član 34.

 

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaćeno obaveznim zdravstvenim osiguranjem podrazumijeva osiguranje zdravstvenog standarda pod jednakim uvjetima za osigurana lica u zadovoljavanju potreba u primarnoj, specijalističko-konsultativnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti uz odgovarajuću medicinsku rehabilitaciju

Obim prava obaveznog zdravstvenog osiguranja iz člana 31. ovog zakona, za svaku kalendarsku godinu utvrdit će Parlament Federacije. 

Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i Pravilnik o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja donosi federalni ministar zdravstva. 

 

Član 35.

 

Kod povreda na radu, ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguranicima se obavezno osigurava: 

1. zdravstvena zaštita i sprovođenje mjera otkrivanja i sprečavanja povreda na radu i oboljenja od profesionalne bolesti, 

2. odgovarajuća medicinska pomoć i pravo na ortopedska pomagala radi liječenja i medicinske rehabilitacije od posljedica povreda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti, 

3. naknada putnih troškova u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite i rehabilitacije prouzrokovane povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti, 

4. naknada plaće za svo vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog povredom na radu, odnosno oboljenjem od profesionalne bolesti. 

 

Član 36.

 

Zdravstvena zaštita iz člana 33. ovog zakona pruža se osiguranim licima u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika s kojima je kantonalni zavod osiguranja zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite. 

 

 

Član 37.

 

Ugovorima iz člana 36. utvrđuju se: vrsta, obim i kvalitet zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova pruža osiguranim licima, naknade koje kantonalni zavod osiguranja plaća za pružanje ugovornih usluga, način obračunavanja i plaćanja usluga i druga uzajamna prava i obaveze ugovorača. 

Osnovne, kriterije i mjerila za zaključivanje ugovora iz člana 36. ovog zakona odredit će se kantonalnim propisima. 

Osnovama, kriterijima i mjerilima iz stava 2. ovog člana osigurava se zakonito i pravilno uspostavljanje ugovornih odnosa između Kantonalnog zavoda osiguranja i zdravstvenih ustanova, utvrđuju elementi koje moraju sadržavati ti ugovori, uređuje način iskazivanja vrste, obima i kvaliteta zdravstvenih usluga, način utvrđivanja naknada, način kontrole, vrste, obima i kvaliteta izvršenih zdravstvenih usluga i drugo. 

 

 

Član 38.

 

Ugovori zaključeni između kantonalnog zavoda osiguranja i zdravstvenih ustanova na njegovom području važe, u pogledu ugovornih naknada za zdravstvene usluge, a sve kantonalne zavode osiguranja čija osigurana lica koriste usluge tih zdravstvenih ustanova. 

 

 

Član 39.

 

Zdravstvenim ustanovama sa kojima Kantonalni zavod osiguranja nije zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite, mogu se na teret fonda Kantonalnog zavoda osiguranja isplatiti samo troškovi medicinske pomoći pružene osiguranim licima u hitnim slučajevima i drugi troškovi u vezi sa pružanjem te pomoći. 

 

Član 40.

 

Osigurano lice ima pravo na liječenje u drugom entitetu odnosno inozemstvu pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima ako je u pitanju oboljenje koje se ne može liječiti u Federaciji, a u drugom entitetu, odnosno zemlji u koju se osigurano lice upućuje postoji mogućnost za uspješno liječenje tog oboljenja. 

Osigurano lice ima pravo da koristi zdravstvenu zaštitu u inozemstvu za vrijeme rada odnosno boravka u inozemstvu pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima. Propise iz ovog člana donosi federalni ministar zdravstva. 

 

4. Novčane naknade i pomoći 

 

a) Naknada plaće 

 

Član 41.

 

Osiguranici iz tački 1. do 7. i tač. 16. i 17. Člana 18 ovog zakona imaju pravo na nakandu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad (u daljem tekstu: naknada plaće), ako su: 

1. privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu, 

2. privremeno spriječni za rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika, 

3. izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini, 

4. određeni za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u najbliže mjesto, 

5. određeni da njeguju oboljelog supružnika ili djeteta pod uvjetima propisanim ovim zakonom. 

Naknada plaće pripada osiguraniku samo za dane za koje bi mu pripadala plata ili naknada plaće u smislu propisa o radnim odnosima. 

Osiguranicima kod kojih spriječenost za rad nastupi dok se nalaze na neplaćenom odsustvu, pripada naknada plaće samo po isteku neplaćenog odsustva, ako u to vrijeme još postoji privremena spriječenost za rad. 

 

 

Član 42.

 

Naknada plaće u slučajevima iz člana 41. ovog zakona pripada osiguraniku od prvog dana privremene spriječenosti za rad i dok ta spriječenost traje. Privremena spriječenost za rad traje dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi ili ljekarska komisija, ne utvrdi da je uspostavljena radna sposobnost ili dok se pravosnažnim rješenjem nadležnog organa po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi da postoji invalidnost. 

 

 

Član 43.

 

Osiguraniku kojem je za vrijeme privremene spriječenosti za rad prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti ličnim radom, pripada naknada plaće najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ličnim radom. 

Izuzetno, u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, osiguraniku pripada naknada plaće i nakon prestanka radnog odnosa, sve do ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti, odnosno konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti, a ne duže od 12 mjeseci. 

 

 

Član 44.

 

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće: 

- ako svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad, 

- ako namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, 

- ako prima plaću ili obavlja drugu djelatnost, 

- ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, 

- ako izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kontrolor Kantonalnog zavoda osiguranja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez dozvole izabranog doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta, 

- ako se u roku od tri dana nakon početka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio. 

Osiguraniku ne pripada naknada plaće od momenta kada su nastupile okolnosti iz stava 1. ovog člana, pa sve dok one traju. 

 

 

Član 45.

 

Naknada plaće utvrđuje se od osnovice za naknadu koju čini plaća isplaćena osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem nastupi slučaj na osnovu kojeg se stiče pravo na naknadu. 

Ako u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slučaj na osnovu koga se stiče pravo na naknadu osiguranik nije ostvario plaću, kao osnovica za naknadu uzima se prosječna plaća na nivou kantona za odgovarajući mjesec. 

Kada osiguranik prima naknadu plaće neprekidno duže od tri mjeseca, osnovica za utvrđivanje naknade iz st. 1. i 2. ovog člana valotizira se saglasno prosječnom porastu plaća zaposlenih kod pravnog, odnosno fizičkog lica, ako je taj porast veći od 5%. 

Naknada plaće prema stavu 3. ovog člana, pripada osiguraniku od prvog dana idućeg mjeseca po isteku tri mjeseca neprekidnog korišćenja naknade plaće, ako je ispunjen uslov za povećanje naknade. 

Upravni odbor Kantonalnog zavoda osiguranja će općim aktom bliže propisati način utvrđivanja valorizacije osnovice za naknadu plaće iz stava 3. ovog člana. 

 

 

Član 46.

 

Naknada plaće određuje se u visini od najmanje 80% osnovice za naknadu s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada. 

Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu: 

1. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili odoljenja od profesionalne bolesti, 

2. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem, 

3. za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe. 

Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se isplaćuje na teret kantonalnog zavoda osiguranja utvrđuje upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja. 

 

b) Naknade putnih troškova u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite 

 

Član 47.

 

U ostvarivanju zdravstvene zaštite osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite. 

Pod troškovima iz stava 1. ovog člana ne podrazumijeva se prevoz kolima hitne pomoći. 

 

 

Član 48.

 

Osigurana lica imaju pravo na naknadu putnih troškova iz člana 47. ovog zakona; 

- ako su upućena doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najbliže mjesto ako u mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivalište, odnosno boravište nema doktora medicine odgovarajuće specijalnosti, odnosno zdravstvene ustanove, 

- ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite uputi ili pozove u mjesto izvan mjesta rada ili prebivališta, odnosno boravišta. 

 

Član 49.

 

Naknada putnih troškova iz člana 47. stav 1. ovog zakona, pripada osiguranim licima za najkraću udaljenost do doktora medicine, odsnosno zdravstvene ustanove i to u visini troškova prijevoza javnim prijevoznim sredstvom. 

Ukoliko nema javnog prijevoza ili zdravstveno stanje osiguranog lica zahtijeva drugu vrstu prijevoza, odobrava se odgovarajući prijevoz, odnosno naknada za korišćenje istog. 

Provedbene propise o visini, kriterijima i načinu korišćenja naknade troškova prijevoza iz st. 1. i 2. ovog člana donijet će nadležni organ kantonalnog zavoda osiguranja. 

 

Član 50.

 

Pravo na naknadu putnih troškova ima pratilac osigurane osobe, ako je po ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, osiguranoj osobi u slučaju iz člana 48. ovog zakona prijeko potreban pratilac za vrijeme putovanja. 

 

c) Ostale naknade i pomoć 

 

Član 51.

 

Osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne troškove. 

Provedbene propise o visini, uvjetima i načinu korišćenja naknada za pogrebne troškove donijet će nadležni organ Kantonalnog zavoda osiguranja. 

 

5. Ostvarivanje i zaštita prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 

 

Član 52.

 

Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja može ostvarivati samo lice kome je utvrđeno svojstvo osiguranog lica. 

Svojstvo osiguranog lica utvrđuje kantonalni zavod osiguranja, a dokazuje se posebnom ispravom. 

 

Član 53.

 

Sva fizička i pravna lica obavezna su dostaviti Kantonalnom zavodu osiguranja sve podatke u vezi s prijavom i odjavom osiguranog lica, a radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave iz člana 52. stav 2. ovog zakona. 

Lica za koja pravno ili fizičko lice ne podnose prijavu iz stava 1. ovog člana može zahtijevati od Kantonalnog zavoda osiguranja da im utvrdi svojstvo osiguranog lica. 

Ako kantonalni zavod osiguranja ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom drugom osnovu, o tome donosi pismeno rješenje koje dostavlja podnosiocu prijave i zainteresiranom licu.

Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba nadležnom organu Kantonalnog zavoda osiguranja. 

Protiv rješenja donesenog po žalbi može se pokrenuti upravni spor. 

Prestankom okolnosti na osnovu kojih je stečeno svojstvo osiguranog lica, gubi se to svojstvo. 

 

Član 54.

 

Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi. 

O utvrđenoj ocjeni iz stava 1. ovog člana, izabrani doktor medicine obavještava osiguranika, pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i nadležni Kantonalni zavod osiguranja. 

Osiguranik, pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen i kontrolor Kantonalnog zavoda osiguranja mogu u roku od 48 sati od saopćenja ocjene uložiti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite iz stava 1. ovog člana. 

O prigovoru rješava ljekarska komisija kantonalnog zavoda osiguranja, s tim da se rješenje ljekarske komisije smatra konačnim. 

Za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika odnosno za vrijeme korišćenje prava na naknadu plaće vrši se nadzor. 

Nadzor iz stava 5. ovog člana vrši kontrolor Kantonalnog zavoda osiguranja i pravno odnosno fizičko lice za vrijeme za koje ono isplaćuje naknadu plaće na teret svojih sredstava. 

Pravilnik o postupku i kriterijuma za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra zdravstva. 

 

Član 55.

 

Naknadu plaće iz člana 41. tačke 1. i 2. ovog zakona obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava: 

1. pravno ili fizičko lice za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koje ga je uputilo pravno ili fizičko lice, 

2. preduzeće za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, odnosno pravno ili fizičko lice za rad osiguranika invalida za prvih sedam dana bolovanja. 

Visinu naknade plaće iz stava 1. ovog člana utvrđuje općim aktom nadležni organ pravnog lica, odnosno fizičko lice. 

 

Član 56.

 

Naknada plaće u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite iz člana 41. Tačke od 3. do 5. ovog zakona isplaćuje se osiguraniku na teret sredstava Kantonalnog zavoda osiguranja od prvog dana korišćenja prava.

Naknadu plaće iz stava 1. ovog člana obračunava i isplaćuje pravno odnosno fizičko lice, tim da je kantonalni zavod osiguranja obavezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana prijema zahtijeva za povrat. 

Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na naknadu plaće iz stava 1. ovog člana donijet će Upravni odbor Kantonalnog zavoda osiguranja. 

 

 

Član 57.

 

Naknadu plaće zbod povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosnažnosti odluke nadležnog organa o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, osim u slučaju stečajnog postupka kada naknadu isplaćuje Kantonalni zavod osiguranja. 

 

 

Član 58.

 

O pravu na naknadu plaće pravno odnosno fizičko lice i kantonalni zavod osiguranja rješava po pribavljenoj ocjeni izabranog doktora medicine odnosno ljekarske komisije bez donošenja formalnog rješenja, ali su dužni izdati pismeno rješenje ako to osiguranik traži. 

U slučaju kada osiguraniku pravno odnosno fizičko lice nije utvrdilo naknadu plaće na način, u visini i rokovima utvrđenim ovim zakonom u provedbenim propisima donesenim na osnovu ovog zakona, osiguranik ima pravo uložiti prigovor nadležnom organu Kantonalnog zavoda osiguranja. 

Do donošenja konačne odluke, isplatu naknade dužan je osigurati Kantonalni zavod osiguranja, saglasno članu 45. stav 2. ovog zakona, s tim da je pravno odnosno fizičko lice dužno vratiti isplaćenu naknadu u roku od 30 dana od dana naknade za privremenu spriječenost za rad. 

 

Član 59.

 

Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obavezan je uputiti osiguranika nadležnom organu penzijskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine.

Osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava Kantonalnog zavoda osiguranja odnosno na teret sredstava pravnog ili fizičkog lica u slučaju iz člana 57. ovog zakona, do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene spriječenosti za rad.

Ako nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku iz stava 1. ovog člana, Kantonalni zavod osiguranja će i dalje isplaćivati naknadu plaće osiguraniku, ali je nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratiti isplaćenu naknadu kantonalnom zavodu osiguranja, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat. 

U radu nadležnog organa penzijskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti učestvuju kao član i predstavnik Kantonalnog zavoda osiguranja. 

 

Član 60.

 

Kad se utvrdi da postoje činjenice iz člana 44. stav 1. ovog zakona, Kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizičko lice koje vrši isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, obustavlja isplatu te naknade. 

Akt o obustavi isplate naknade plate u smislu stava 1. ovog člana donosi kontrolor Kantonalnog zavoda osiguranja odnosno pravnog ili fizičkog lica koje vrši isplatu naknade plaće na teret sredstava, na osnovu mišljenja izabranog doktora medicine koji je utvrdio privremenu spriječenost za rad. 

Akt iz stava 2. ovog člana izdaje se pismeno, u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje osiguraniku, a jedan Kantonalnom zavodu osiguranja odnosno pravnom ili fizičkom licu koje vrši isplatu naknade plaće na teret svojih sredstava, uz izvještaj. 

Osiguranik kome je aktom iz stava 2. ovog člana obustavljena isplata naknade plaće ima pravo u roku od tri dana od dana uručenja akta zahtijevati da Kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizičko lice koje je isplaćivalo naknadu plaće na teret svojih sredstava, raspravi stvar rješenjem. 

O ponovnom uspostavljanju isplate naknade plate obustavljene u smislu odredaba ovog člana rješava Kantonalni zavod osiguranja odnosno pravno ili fizičko lice koje je isplaćivalo naknadu plaće na teret svojih sredstava, na zahtjev osiguranika, ako se za to steknu uvjeti.

 

Član 61.

 

Radi zaštite prava iz ovog zakona, osiguranim licima se u Kantonalnom zavodu osiguranja osigurava dvostepenost rješavanja u postupku koji je pokrenulo osigurano lice. 

Drugostepeno rješenje Kantonalnog zavoda osiguranja je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. 

 

Član 62.

 

U postupku rješavanja o pravima iz zdravstvenog osiguranja, primjenjuje se Zakon o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

 

Član 63.

 

Pri ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu, iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prema odredbama ovog zakona, osigurano lice ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite. 

Osiguranik ima pravo na slobodan izbor zavoda osiguranja kod kojeg se može osigurati na prošireno zdravstveno osiguranje, u skladu a zakonom, a uz prethodno pribavljenu saglasnost obveznika uplate doprinosa i zavoda osiguranja koji provodi prošireno zdravstveno osiguranje. 

Osigurano lice bira doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite na period od najmanje godinu dana. 

Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite donosi kantonalni ministar. 

 

6. Naknada štete 

 

Član 64.

 

Osigurano lice obavezno je Kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi štetu: 

1. ako je ostvarilo primanje iz sredstava Kantonalnog zavoda osiguranja na osnovu neistinitih ili netačnih podataka za koje je znalo ili je moralo znati da su neistiniti, odnosno netačni ili je primanje ostvarilo na drugi protupravan način, odnosno u većem obimu nego što mu pripada; 

2. ako je ostvarilo primanje iz sredstava Kantonalnog zavoda osiguranja uslijed toga što nije prijavilo promjenu koja utiče na gubitak ili obim prava, a znalo je ili je moralo znati za tu promjenu.

 

 

Član 65.

 

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od lica koje je prouzrokovalo bolest, povredu ili smrt osiguranog lica. 

Za štetu koju je kantonalnom zavodu osiguranju u slučajevima iz stava 1. ovog člana počinio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravno lice ili fizičko lice, osim ako se dokaže da je radnik postupio onako kako je trebalo. 

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan u slučajevima iz stava 2. ovog člana zahtijevati naknadu štete i neposredno od radnika ako je šteta prouzrokovana namjerno. Kada Kantonalni zavod osiguranja zahtijeva naknadu štete od pravnog odnosno fizičkog lica i od radnika, oni odgovaraju za štetu solidarno. 

 

 

Član 66.

 

Osigurano lice kome je iz sredstava Kantonalnog zavoda osguranja isplaćen novčani iznos na koji nije imao pravo, obavezan je vratiti primljeni iznos saglasno odredbama Zakona o obligacionim odnosima. 

 

Član 67.

 

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog odnosno fizičkog lica: 

1. ako je šteta nastala zato što nisu dati podaci ili što su dati neistiniti ili netačni podaci o činjenicama od kojih zavisi sticanje ili obim prava, 

2. ako je isplata izvršena na osnovu neistinitih ili netačnih podataka navedenih u prijavi o stupanju radnika na rad, 

3. ako je isplata izvršena zbog toga što nije podnesena prijava o promjenama koje utiču na gubitak ili na obim prava radnika, odnosno prijava o istupanju radnika s rada ili ako je prijava podnesena poslije propisanog roka. 

Osigurana lica koja su obavezna sama podnositi prijave ili davati određene podatke u vezi sa svojim pravima i obavezama, obavezna su u slučajevima iz stava 1. ovog člana sama Kantonalnom zavodu osiguranja nadoknaditi štetu koja je nastala ako prijava nije podnesena ili su dati neistiniti podaci. 

Za štetu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, odgovaraju pravna i fizička lica osim ako dokažu da se u datim okolnostima postupalo kako je trebalo, a osigurana lica u slučajevima iz stava 2. ovog člana odgovaraju za štetu ako su znala ili morala znati da su dati podaci neistiniti ili netačni, odnosno ako su znala ili morala znati za promjenu koja utiče na gubitak ili obim prava, a te promjene nisu prijavila.

 

Član 68.

 

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog ili fizičkog lica ako su bolest, povreda ili smrt radnika nastali zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana. 

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu prouzrokovane štete od pravnog ili fizičkog lica i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez propisanog prethodnog zdravstvenog pregleda, a kasnije se zdravstvenim pregledom utvrdi da to lice prema zdravstvenom stanju nije bilo sposobno za rad na određenim poslovima. 

 

Član 69.

 

Kantonalni zavod osiguranja obavezan je zahtijevati naknadu prouzrokovane štete u slučajevima iz člana 65. ovog zakona i neposredno od pravnog lica za osiguranje imovine i lica kod koga su ova lica osigurana odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima, prema propisima o obaveznom osiguranju ovog rizika. 

 

Član 70.

 

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane u slučajevima iz člana 65. ovog zakona kada je šteta nastala upotrebom motornog vozila neposredno od pravnog lica za osiguranja imovine i lica kod koga je štetnik sklopio ugovor o obaveznom osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima. 

Kantonalni zavod za osiguranje je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom vozila kojim se koristilo, odnosno kojim je upravljalo lice koje za to nije imalo ovlašćenje. 

Kantonalni zavod za osiguranje je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom vozila za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju, odnosno upotrebom nepoznatog vozila od pravnog lica za osiguranje imovine i lica koje obavlja osiguranje autoodgovornosti u mjestu nestanka štete. 

U slučaju iz stava 3. ovog člana pravno lice za osiguranje imovine i lica, obavezno je isplatiti naknadu kao da je bio sklopljen ugovor o osiguranju. 

 

Član 71.

 

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete prouzrokovane upotrebom vozila s inozemnom registracijom za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od bilo kog pravnog lica za osiguranje imovine i lica sa sjedištem na teritoriji Federacije. 

Štetu nastalu upotrebom vozila inostrane registracije koja nije obuhvaćena osiguranjem autoodgovornosti, nadoknađuje pravno lice za osiguranje imovine i lica sa sjedištem u mjestu nastanka štete. 

 

Član 72.

 

Kantonalni zavod osiguranja je obavezan zahtijevati naknadu štete u slučajevima predviđenim ovim zakonom, bez obzira na to što je nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranom licu iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. 

 

Član 73.

 

Pri utvrđivanju prava na naknadu štete prouzrokovane kantonalnom zavodu osiguranja primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obligacionim odnosima, kao i posebni propisi o naknadi štete. 

 

 

Član 74.

 

Potraživanje naknade štete, u smislu odredbi ovog zakona, zastarjevaju istekom rokova određenih Zakonom o obligacionim odnosima. 

Rokovi zastare potraživanja naknade štete u smislu odredbi ovog zakona, počinju teći: 

1. u slučajevima iz člana 64. i člana 67. stav 1. ovog zakona, od dana kada je postalo konačno rješenje kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije pripadalo ili je pripadalo u manjem obimu. 

2. u slučajevima iz čl. 65. i 68. ovog zakona od dana kada je postalo izvršnim rješenjem kojim je priznato pravo na primanje iz sredstava kantonalnog zavoda osiguranja. 

3. u ostalim slučajevima kada se zahtijeva naknada za pojedina isplaćena davanja iz člana 70. ovog zakona, od dana izvršene isplate svakog pojedinog davanja. 

 

Član 75.

 

Kada se utvrdi da je nestala šteta, Kantonalni zavod za osiguranja će uz navođenje dokaza pozvati osigurano lice, pravno ili fizičko lice, pravno lice za osiguranje imovine i lica ili drugo lice koje je dužno naknaditi štetu da u određenom roku naknadi štetu.

Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku Kantonalni zavod osiguranja potraživanja ostvaruje tužbom kod nadležnog suda. 

Kantonalni zavod osiguranja ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o obligacionim odnosima, od dana nastale štete. 

Kantonalni zavod osiguranja nema pravo, bez izričitog pristanka osiguranika ili osiguranog lica, ostvariti naknadu štete obustavom isplate ili ustezanjem od novčane naknade na koju osigurano lice ima pravo u vezi s korišćenjem prava iz zdravstvenog osiguranja. 

 

 

III - PROŠIRENO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 

 

Član 76.

 

Skupština Srednjebosanskog kantona, saglasno članu 8. ovog zakona uvede prošireno zdravstveno osiguranje, odlukom odrediti vidove zdravstvene zaštite, odnosno prava i pogodnosti koja se osiguravaju proširenim zdravstvenim osiguranjem, visinu doprinosa za prošireno zdravstveno osiguranje, uvjete i način pristupanja proširenom obaveznom zdravstvenom osiguranju, kao i način poslovanja proširenog zdravstvenog osiguranja. 

Za provođenje proširenog zdravstvenog osiguranja obrazuju se posebni fondovi čije se poslovanje vodi odvojeno od poslovanja ostalih fondova.

 

IV - DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 

 

Član 77.

 

Građani-osiguranici mogu za sebe i za svoje članove porodice dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem osigurati dodatna prava iz zdravstvene zaštite koja nisu obuhvaćala obaveznim zdravstvenim osiguranjem. 

Uvjete i način korišćenja prava iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja utvrđuju zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. 

 

 

Član 78.

 

Zavodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja finansiraju se iz premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje plaćaju rađani, preduzeća ili druga pravna lica. 

 

V - OSIGURAVANJE SREDSTAVA 

 

1. Finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja 

 

Član 79.

 

Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se iz: 

1. iz doprinosa iz plaća radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica; 

2. iz doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost ličnim radom; 

3. iz doprinosa iz penzija i invalidnina i drugih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja, 

4. iz doprinosa za nezaposlene građane, 

5. iz doprinosa koji se plaća na stalnu novčanu pomoć i za lica smještena u ustanovama socijalne zaštite,

6. iz doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja ploča, audio i video kaseta, i na ulaznice za organizaciju sportskih, estradnih i drugih kulturnih javnih priredaba, 

7. iz doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja, 

8. iz dodatnog doprinosa za korišćenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, 

9. iz doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti, odnosno drugih prihoda ostvarenih obavljanjem poljoprivredne djelatnosti, kao i zakupnine za poljoprivredno zemljište, 

10. iz doprinosa lica koja sama plaćaju doprinos, 

11. iz naknada za zdravstvenu zaštitu članova porodice radnika zaposlenih u inozemstvu inostranih penzionera i članova njihovih porodica, 

12. iz sredstava Budžeta Kantona odnosno općine, 

13. iz sredstava ličenog učešća osiguranih lica u pokriću troškova zdravstvene zaštite, i 

14. iz prihoda od donacije, pomoći, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda. 

Sredstva iz stava 1. ovog člana vode se i evidentiraju odvojeno. 

 

 

Član 80.

 

Za povredu na radu i oboljenja od profesionalne bolesti osiguranika pravno ili fizičko lice osigurava u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava iz člana 35. ovog zakona. 

Prava ili fizička lica obavezna su da se reosiguraju radi rizika iz stava 1. ovog člana. 

Član 81.

 

Sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se u Kantonalnom zavodu osiguranja, u skladu sa namjenama. 

Upravni odbor Kantonalnog zavoda osiguranja, uz suglasnost kantonalnog ministra, sačinjava godišnji plan prihoda i rashoda za finansiranje potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, polazeći od raspoloživih sredstava, utvrđenog standarda zdravstvene zaštite i programa mjera za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja. 

Kantonalni zavod osiguranja je dužan poduzeti potrebne mjere, ukoliko raspoloživa sredstva nisu dovoljna za pokriće rashoda obaveznog zdravstvenog osiguranja u cilju osiguravanja dodatnih sredstava. 

Radi osiguravanja dodatnih sredstava za pokriće rashoda obaveznog zdravstvenog osiguranja, kantonalni zavodi za osiguranje mogu dogovorno, a koordinirano od Federalnog ministarstva zdravstva, udruživati dio sredstava kod Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja. 

Dogovorom iz stava 4. ovog člana utvrđuje se visina i način udruživanja sredstava, te kriterij i postupak za njihovo korišćenje. 

Upravni odbor Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja odlučuje o korišćenju udruženih sredstava u skladu sa dogovorom iz stava 4. ovog člana. 

Predviđene mjere iz stava 3. ovog člana poduzima kantonalni zavod osiguranja uz prethodnu sigurnost kantonalnog ministra. 

 

2. Osnovica i način obračunavanja doprinosa 

 

Član 82.

 

Za utvrđivanje osnovice, način obračunavanja i uplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje iz plaća radnika i s njima izjednačenih osiguranika, primjenuju se propisi o porezima građana. 

 

Član 83.

 

Osnovicu, način obračunavanja i uplate doprinosa iz člana 79. stav 1. tač. 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13. i 14. ovog zakona utvrđuje svojim propisima Skupština Srednjobosanskog kantona na prijedlog Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

 

Član 84.

 

Stope za utvrđivanje visine doprinosa iz člana 79. ovog zakona utvrđuje svojom odlukom Skupština Srednjobosanskog kantona na prijedlog Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

Osnov za donošenje odluke iz stava 1. ovog člana predstavlja plan potrebnih sredstava za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja koji utvrđuje Upravni odbor Kantonalnog zavoda za osiguranje polazeći od utvrđivanja standarda zdravstvene zaštite i predviđenog programa mjera za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja. 

3. Obveznici uplate doprinosa 

 

Član 85.

 

Obveznici obračunavanja i uplate dorpinosa za obavezno zdravstveno osiguranje su: 

1. preduzeća, druga pravna i fizička lica koja obavljaju privrednu i neprivrednu djelatnost - za radnike u radnom odnosu i s njima izjednačene osiguranike, za lica birana ili imenovana na funkcije u određenim organima državne ili sudske vlasti i uprave u Federaciji, kantonu i općini, za lica koja obavljaju rad po ugovoru prema propisima o radnim odnosima, za lica upućena na školovanje, stručno usavršavanje, postdiplomatski i doktorski studij ili na praktičan rad, za lica na profesionalnim funkcijama u vjerskim i drugim registriranim udruženjima, za volontere, za dodatni doprinos za korišćenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, 

2. Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje: za korisnike penzija i korisnike drugih prava po osovu penzijskog i invalidskog osiguranja, 

3. Zavod za zapošljavanje: za lica koja su privremeno nezaposlena i kod kojih su ta lica prijavljena, 

4. Zavod za socijalnu zaštitu: za lica koja primaju stalnu novčanu pomoć i za lica smještena u ustanovama socijalne zaštite, 

5. preduzeća i druga pravna lica odnosno nosioci investicija u okviru kojih se izvode radovi - za lica na javnim i drugim radovima, 

6. lica zaposlena u inozemstvu - za članove svojih porodica čije je prebivalište na teritoriji Kantona ako nisu osigurani po drugom osnovu, 

7. nadležni organ uprave u Federaciji odnosno kantonu-za pripadnike Federalne vojske, pripadnike F MUP-a i za pripadnike kantonalne policije, 

8. nadležni organ uprave kantona - za učenike odnosno studente koji nisu osigurani po drugom osnovu, kao i za učenike odnosno studente koji vrše praktičan rad u vezi s nastavom, 

9. nadležni organ uprave kantona odnosno općine - za socijalno ugrožena lica koja nisu osigurana po drugom osnovu, i lica iz člana 18. tač. 15. i 16. i člana 23. tač. 1, 2. i 3. ovog zakona, 

10. za strane državljane i lica bez državljanstva koja se školuju ili stručno usavršavaju - davalac stipendije ako ugovorom o stipendiji nije predviđeno da sami plaćaju doprinos, 

11. osiguranik - zemljoradnik koji je starješina poljoprivrednog domaćinstva, obveznik je uplate doprinosa za sebe i članove svog porodičnog domaćinstva, 

12. autorske agencije, udruženja građana, druga profesionalna udruženja i sportski savez odnosno organizatori sportskih i drugih javnih priredaba - za učesnike u tim priredbama odnosno za članove svojih udruženja koji se bave profesionalnom i drugom djelatnošću odnosno preko kojih ostvaruju prihod, kao i za vrhunske sportiste koji su kao takvi rangirani od Olimpijskog komiteta ili udruženja sportista na nivou Federacije. 

Ostala lica sama uplaćuju doprinos na osnovu obračuna Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

 

Član 86.

 

Kantonalni zavod za osiguranje obavlja preglede poslovnih knjiga i evidencija pravnih i fizičkih lica, radi kontrole pravilnost i obračunavanja i uplaćivanja sredstava za obavezno zdravstveno osiguranje. 

Kantonalni zavod za osiguranje prati redovnu naplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje svih obveznika plaćanja doprinosa. 

Kantonalni zavod za osiguranje će svojim općim aktom utvrditi način vršenja kontrole iz st. 1. i 2. ovog člana. 

Obvezniku uplate doprinosa, kod koga se utvrdi da nije uplatio doprinos obustavlja se dalje korišćenje zdravstvene zaštite po ovom zakonu, izuzev hitne medicinske pomoći. 

Pravo korišćenja zdravstvene zaštite u cijelosti uspostavlja se danom podmirenja svih dospjelih, a neuplaćenih sredstava Kantonalnom zavodu za osiguranje u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima. 

Kantonalni zavod za osiguranje utvrđuje kad su dospjela sredstva uredno uplaćena. 

 

Član 87.

 

Organizacija ovlašćena za obavljanje platnog prometa obavezna je na zahtjev Kantonalnog zavoda za osiguranje, a na osnovu izvršenog platnog naloga, odnosno na osnovu izvršne sudske odluke, izvršiti naplatu iznosa neuplaćenog doprinosa s kamatama, prijenosom sa računa obveznika na račun Kantonalnog zavoda za osiguranje, po postupku za prisilnu naplatu doprinosa i poreza građana. 

Naplata doprinosa zastarjeva za pet godina ne računajući do kraja godinu u koju je dospjela obaveza plaćanja. 

 

4. Sredstva budžeta 

 

Član 88.

 

Sredstva iz budžeta kantona ili općine iz člana 79. stav 1. tačka 13. ovog zakona odobrava zakonodavno tijelo Kantona ili općine na osnovu zahtjeva koji utvrđuje Upravni odbor Kantonalnog zavoda za osiguranje polazeći od plana potrebnih sredstava za sprovođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja. 

Sredstvima iz stava 1. ovog člana osiguravaju se: 

- pokriće povećanih troškova zdravstvene zaštite izazvanih većim odstupanjima u odnosu na planirana sredstva zdravstvenog osiguranja zbog određenih vanrednih ili drugih otežanih uvjeta sprovođenja zdravstvene zaštite, 

- za pokriće troškova zdravstvene zaštite lica starijih od 65 godina izvan nivoa obaveznog zdravstvenog osguranja zbog određenih vanrednih ili drugih otežanih uvjeta sprovođenja zdravstvene zaštite, 

- za pokriće troškova naknada plaća iz člana 56. stav 1. ovog zakona, 

- za pokriće troškova zdravstvene zaštite lica čije je prebivalište nepoznato, 

- sredstva za razvoj naučnoistraživačke djelatnosti, statističkih istraživanja u oblasti zdravstva koja su od interesa za Kanton i zdravstveno informacionog sistema u Kantonu. 

 

5. Lično učešće osiguranika 

 

Član 89.

 

Sredstva ličnog učešća osiguranih lica iz člana 79. stav 1. tačka 13. ovog zakona može se utvrditi za određene vidove korišćenja zdravstvene zaštite na osnovu propisa koje donosi Skupština Srednjobosanskog kantona na prijedlog Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

Pri donošenju propisa o visini iznosa, te kriterija i načina učešća osiguranih lica u korišćenju zdravstvene zaštite uzimaju se u obzir socijalne prilike osiguranih lica i obim raspoloživih sredstava za finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja. 

 

VI - OBAVEZNO ZDRAVSTVENO REOSIGURANJE 

 

Član 90.

 

Obavezno zdravstveno reosiguranje organizira se i provodi u okviru Fedaracije. 

 

Član 91.

 

Parlament Federacije odlukom utvrđuje rizike koji se obavezno reosiguravaju i uvjete pod kojima se priznaje da je nastupio slučaj koji predstavlja osnov za naknadu, iznose premije za reosiguranje, naknade koje se osiguravaju u slučaju nastupanja reosiguranih rizika i postupak za ostvarivanje tih naknada. 

Kao rizici koji se obavezno reosiguravaju određuju se rizici koji nastaju uslijed elementarnih nesreća (poplava, zemljotresa, požara), i epidemije širih razmjera. 

Parlament Federacije može utvrditi druge rizike koji se obavezno reosiguravaju. 

 

 

Član 92.

 

Od sredstava ostvarenih premijama za reosiguranje obrazuje se kod Federalnog zavoda osiguranja i reosiguranja fond zdravstvenog reosiguranja za Federaciju. 

Nakon godišnjeg obračuna Federalni zavod osiguranja i reosiguranja vrši povrat premija reosiguranja, kantonalnim zavodima osiguranja, zavisno od procentulanog učešća u reosiguranju. 

 

 

 

Član 93.

 

Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja poslove u vezi sa pripremom i provođenjem akata iz čl. 91. i 92. ovog zakona. 

 

 

VII - KANTONALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I FEDERALNI ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA I REOSIGURANJA 

 

Član 94.

 

Kantonalni zavodi za zdravstveno osiguranje je pravno lice s pravima i obavezama te odgovornošću, utvrđenim ovim zakonom i statutom Kantonalnog zavoda za osiguranje.

Odluku o početku rada Kantonalnog zavoda za zdravstveno osiguranje donosi Vlada Kantona.

Kantonalni zavodi za osiguranje se mogu međusobno udruživati radi ostvarivanja potreba iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. 

 

 

Član 95.

 

Statutom Kantonalnog zavoda za osiguranje utvrđuje se naročito: organizacija Kantonalnog zavoda za osiguranje, prava, obaveze i odgovornosti organa upravljanja, javnost rada, način obavljanja stručno-administrativnih, pravnih i njima sličnih poslova za Kantonalni zavod za osiguranje, te druga pitanja propisana zakonom od značaja za rad Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

Statut Kantonalnog zavoda za osiguranje, donosi upravni odbor Kantonalnog zavoda za osiguranje uz saglasnost Vlade Kantona. 

 

Član 96.

 

Radi obavljanja stručnih, administrativnih i drugih poslova Kantonalni zavoda za osiguranje osniva stručne službe. 

Stručne službe iz stava 1. ovog člana organiziraju se tako da se osigura nesmetano, racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

Unutrašnja organizacija stručne službe Zavoda iz prethodnog stava utvrđuje se pravilnikom kojeg donosi direktor, zajedno sa zamjenikom direktora uz saglasnost Vlade Kantona. 

 

 

Član 97.

 

Kantonalni zavod osiguranja ima žiro račun. 

 

 

 

Član 98.

 

Kantonalni zavod za osiguranje: 

- provodi politiku razvoja i unapređivanja zdravstvene zaštite koja se osigurava obaveznim zdravstvenim osiguranjem, 

- planira i prikuplja novčana sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja, te plaća usluga zdravstvenim ustanovama i prihvatnim zdravstvenim radnicima, 

- obavlja poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih lica, brine se o zakonitom i blagovremenom ostvarivanju tih prava te im pruža stručnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštite njihovih interesa, 

- obavlja poslove ugovoranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima, 

- određuje kriterije i način korišćenja te visinu novčanog isnosa za naknadu putnih troškova u vezi s korišćenjem zdravstvene zaštite i naknadu za pogrebne troškove, 

- određuje visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće na teret kantonalnog zavoda osiguranja, način valorizacije osnovice za naknadu plaća za vrijeme bolovanja, 

- učestvuje u izradi i provodi međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na obavezno zdravstveno osiguranje, 

- vrši obračun dugovanja i potraživanja troškova zdravstvenog osiguranja i druge poslove u skladu sa ovim ugovorima, 

- obavlja poslove u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite u inozemstvu, i privatnih zdravstvenih radnika saglasno zaključenom ugovoru za tekuću godinu, 

- obavlja poslove izrade podzakonskih i općih akata u vezi sa ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za čije su donošenje nadležni organi kantona odnosno organi kantonalnog zavoda osiguranja, 

- uređuje ostala pitanja vezana za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. 

 

Član 99.

 

Kantonalnim zavodom osiguranja upravlja upravni odbor. 

Upravni odbor se sastoji od šest članova koje imenuje Vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra, i to: 

- dva člana iz reda osiguranika zdravstvenog osiguranja, 

- dva člana iz reda poslodavaca, 

- dva člana iz reda zdravstvenih radnika. 

Predsjednika upravnog odbora imenuje Vlada Kantona prilikom imenovanja ostalih članova upravnog odbora. 

Djelokrug, ovlašćenja i odgovornost Upravnog odbora utvrđuju se statutom Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

 

Član 100.

 

Upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja: 

- utvrđuje program djelatnosti obaveznog zdravstvenog osiguranja i mjera za unapređivanje obaveznog zdravstvenog osiguranja, utvrđuje politiku korišćenja sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, daje smjernice za funkcioniranje stručne službe Kantonalnog zavoda za osiguranje radi pravilnog ostvarivanja prava osiguranih lica i racionalnog poslovanja 

- donosi statut Kantonalnog zavoda za osiguranje uz saglasnost Skupštine Kantona i druge opće akte za čije je donošenje ovlašten zakonom,

- predlaže saglasno zakonu stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, 

- donosi finansijski plan i usvaja godišnji obračun, 

- odlučuje o osiguravanju dopunskih sredstava i o načinu pokrivanja eventualnih gubitaka nastalih u poslovanju, 

- pretresa godišnji izvještaj o radu Kantonalnog zavoda za osiguranje i njegove stručne službe, 

- razmatra izvještaj o kontroli vrste, obima i kvaliteta izvršenih zdravstvenih usluga, 

- provodi prošireno zdravstveno osiguranje ako je utvrđeno odlukom Skupštine Kantona, 

- sarađuje sa drugim kantonalnim zavodima za osiguranje, Federalnim zavodom osiguranja i reosiguranja i drugim organima i organizacijama u stvarima od zajedničkog interesa - određuje predstavnike u drugim organizacijama i dr, 

- obavlja i druge poslove za koje je ovlašćen zakonom, podzakonskim aktima, općim i drugim aktima. 

Upravni odbor može obrazovati odbore i komisije za izvršavanje određenih zadataka. 

 

Član 101.

 

Kantonalnim zavodom za osiguranje rukovodi direktor uz saglasnost zamjenika direktora. 

Direktor i zamjenik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Direktora i zamjenika direktora Kantonalnog zavoda osiguranja imenuje i razrješava Vlada Kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva uz saglasnost zamjenika ministra. 

 

Član 102.

 

Kantonalni zavodi za osiguranje imaju rezervu koja se ostvaruje izdavanjem najmanje 5% ukupnih rashoda ostvarenih u protekloj godini. 

Nadzor nad korišćenjem rezerve obavlja upravni odbor kantonalnog zavoda osiguranja.

 

Član 103.

 

Sredstva rezerve služe za osiguravanje tekuće likvidnosti, za pokriće gubitaka i mogu biti korišćena za komercijalne pozajmice. 

 

Član 104.

 

Ukoliko Vlada Kantona utvrdi da su gubici Kantonalnog zavoda osiguranja nastali iz objektivnih okolnosti, gubici se pokrivaju iz Budžeta Kantona kao pomoć za likvidnost u iznosu koji nedostaje.

 

Član 105.

 

Radi osiguranja podataka potrebnih za provođenje obaveznog zdravstevnog osiguranja, te nadzor nad ostvarivanjem prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Kantonalnom zavodu za osiguranje se vode evidencije. 

Provedbene propise o načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju i rokovima evidencije te obaveznicima vođenja evidencije, donijet će Upravni odbor Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

 

 

Član 106.

 

Nadzor nad zakonitošću rada Kantonalnog zavoda za osiguranje odosno obavlja kantonalno Ministarstvo zdravstva

 

 

VIII - KAZNENE ODREDBE 

 

Član 107.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj pravno odnosno fizičko lice: 

1. ako ne obračunava odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje iz plaća radnika. (Član 85. stav 1. tačka 1.)

2. ako ne obračuna odnosno ne uplati dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu, (Član 85. stav 1. tačka 1.) 

3. ako u zakonskom propisanom roku od dana povrede na radu odnosno utvrđivanja profesionalnog oboljenja radnika ne dostavi prijavu kantonalnom zavodu osiguranja, (Član 27. stav 3.) 4. ako onemogući pregled i nadzor, te finansijsku kontrolu poslovanja. (Član 86. stav 1.) 

 

 

Član 108.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: 

1. ako ne obračuna odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje korisnika penzija i korisnika drugih prava po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja (Član 85. stav 1. tačka 2.) 

2. ako ne obračuna odnosno ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica koja su uredno prijavljena, (Član 85. stav 1. tačka 3.) 

3. ako ne obračuna odnosno ne uplati doprinos za lica smještena u ustanove socijalne zaštite i lica koja primaju stalnu novčanu pomoć. (Član 85. stav 1. tačka 4.) 

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. 

 

Član 109.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2000 KM kaznit će se za prekršaj lice: 

1. ako ne uplati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje koje je obavezno da samo uplati, (Član 85. stav 2.) 

2. ako onemogući pregled i nadzor te finansijsku kontrolu poslovanja. (Član 86. stav 1.) 

 

Član 110.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 250 do 400 KM kaznit će se za prekršaj zemljoradnik, odnosno zemljoradničko domaćinstvo: 

1. ako ne izvrši uplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, (Član 85. stav 1. tačka 11.) 

2. ako ne dostavi nadležnom pravnom licu podatke u vezi sa prijavom i odjavom osiguranog lica, radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. (Član 53.) 

 

Član 111.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 300 do 1500 KM kaznit će se za prekršaj pravno odnosno fizičko lice: 

1. ako ne dostavi nadležnom Kantonalnom zavodu za osiguranje sve podatke u vezi sa prijavom i odjavom osiguranog lica, radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. (Član 53.) 

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM i odgovorno lice u pravnom licu. 

 

Član 112.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 250 do 500 KM kaznit će se za prekršaj izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ako utvrdi da osigurano lice ima pravo na korišćenje bolovanja, a za to nema osnovu. (Član 54. stav 1.) 

 

Član 113.

 

Novčanom kaznom u iznosu od 250 do 400 KM kaznit će se za prekršaj osigurano lice: 

1. ako je svjesno prekoračilo privremenu nesposobnost za rad, namjerno spriječava ozdravljenje odnosno osposobljavanje, obavlja drugu djelatnost, bez opravdanog razloga ne odgovori na poziv za ljekarski pregled izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, ne pridržava se uputa za liječenje, odnosno bez dozvole doktora medicine otputuje iz mjesta prebivališta ili u roku od tri dana nakon početka bolesti, ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio, (Član 44.) 

2. ako je ostvario pravo na naknadu putnih troškova u vezi sa liječenjem a za to nije imao pravnog osnova, (Član 48.) 

3. ako koristi ispravu kojom dokazuje status osiguranog lica na način suprotan odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu odredaba ovog zakona. (Član 52.) 

 

IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

 

Član 114.

 

Ministarstvo zdravstva Srednjebosanskog kantona u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva, preduzet će sve mjere, osigurati uvjete i obaviti sve druge potrebne radnje za početak rada Kantonalnog zavoda za osiguranje. 

 

Član 115.

 

Kantonalni zavod za osiguranje preuzimaju rukovodeće i ostale radnike koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona bili uposleni na poslovima zdravstvenog osiguranja na području Kantona. 

Preuzimanje i raspoređivanje radnika u smislu stava 1. Ovog člana, izvršit će se na osnovu internog konkursa prema potrebama procesa rada, te prema školskoj spremi i radnim sposobnostima radnika. 

 

 

Član 116.

 

Kantonalni zavod za osiguranje preuzima pripadajuća prava i obaveze, poslovni prostor, opremu i inventar i druge stvari, arhivu, akte, predmete i drugu dokumenatciju i sredstva za rad od Filijale zdravstvenog osiguranja Travnik i Zavoda za zdravstveno osiguranje Mostar u skladu sa diobenim bilansom 

 

 

Član 117.

 

Propise potrebne za provođenje ovog zakona iz čl. 37, i 63. nadležni organi su dužni donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

 

 

 

 

 

Član 118.

 

Kantonalni zavod za osiguranje dužan je donijeti statut, planov rada i finansijski plan u roku od 60 dana, a druge opće akte u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

 

Član 119. 

 

Do donošenja akata iz čl. 117. i 118. ovog zakona primjenjivat će se odgovarajući opći akti koji su na snazi na području Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona. 

 

Član 120.

 

Osigurana lica koja su započela ostvarivati prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja prije stupanja na snagu ovog zakona, od dana njegovog stupanja na snagu ostvaruju ta prava prema odredbama ovog zakona. 

Lica iz stava 1. ovog člana koje prema odredbama ovog zakona ne ispunjavaju propisane uvjete za korišćenje prava priznatog prema dosadašnjim propisima, nastavljaju započeto korišćenje tog prava prema odredbama ovog zakona kao da ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom, odnosno na osnovu ovog zakona sve dok traje oboljenje i potreba liječenja. 

Pravo na naknadu plaće po osnovu porodiljskog odsustva, do donošenja propisa u oblasti dječije zaštite, koji će regulirati porodiljsko odsustvo, ostvaruje se u oblasti zdravstvenog osiguranja. 

Sredstva za naknadu plaće po osnovu porodiljskog odsustva, osigurat će se u budžetu kantona i isplaćivat će se u visini i način koji odredi zakonodavno tijelo kantona. 

 

Član 121.

 

Do donošenja propisa o stopama obaveznog zdravstvenog osiguranja i utvrđivanja stope obaveznog zdravstvenog osiguranja, primjenjivat će se odgovarajuće stope koje su važile na dan stupanja na snagu ovog zakona. 

Do uspostavljanja sistema zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u smislu odredaba ovog zakona odnosno do uspostavljanja ekonomske osnove Federacije koja će omogućiti potpunu primjenu istog, sredstva za sprovođenje zdravstvenog osiguranja mogu se osigurati iz Budžeta Kantona za mjere iz nadležnosti Kantonalnih zavoda za osiguranje, odnosno Budžeta Federacije za mjere iz nadležnosti Federacije. 

 

Član 122.

 

Sva pravna i fizička lica u ostvarivanju prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dužna su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. 

 

 

Član 123.

 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Srednjebosanskog kantona".

 

Preuzmi elektronsku verziju Zakona ZZO SKB/KSB

 

Premije

Kontakt

 Ravnatelj: Dragan Solomun, mr.ph.

Zamjenik ravnatelja/direktora:  Salem Hodžić, dipl.ecc.  

Kralja Tvrtka 18 Novi Travnik

 Tel:  030 792 718   030 790 816

e-mail:  zzozsb-sbk@tel.net.ba 

 

Poslovnice